epizoda 79

display Nenad Pavlović

Svaki uređaj koji ima namenu da razmenjuje vizuelne informacije sa svojim korisnicima, kao sastavni deo poseduje displej, odnosno površinu na kojoj se sadržaji prezentuju vizuelnim putem.

Displeji se pojavljuju u raznim varijantama i oblicima, a inovatori i proizvođači ih stalno modifikuju i usavršavaju.

Jedan od svakako najznačajnijih pomaka u tretiranju displeja u prvoj dekadi XXI veka je pojava ekrana osetljivih na multiple dodire.

Februara 2006. na TED konferenciji tehnologije i dizajna, američki naučnik Džef Han (Jefferson Han) je prezentovao projekat Multi - touch screen.

Iako se izučavanje tehnologije površina reaktivnih na dodire praktikuje već tridesetak godina, Multi - touch Screen je višestruko značajan, jer po prvi put omogućava saradnju dve ili više osoba na jednom displeju, kao i upotrebu obe ruke istovremeno, što dovodi do novih opcija poput pomeranja, rotiranja ili zumiranja sadržaja po ekranu.

U pitanju su stoni i zidni displeji koji mogu da primaju informacije od 20ak prstiju istovremeno.

Transparentni ekran je sastavljen od kombinacije LED dioda i infracrvenog svetla, koje pomaže kameri smeštenoj iza ekrana da odredi tačke dodira.

Kompanija Apple je prva pokrenula masovnu proizvodnju uređaja sa displejem osetljivim na dodir, a u pitanju je mobilni telefon iPhone.

Čitava prednja strana uređaja je osetljiva na dodire i omogućava korisnicima da laganim dodirom prsta upravljaju svim željenim funkcijama ovog telefona.

Projekat Seadragon nije novi oblik displeja, već je u pitanju softver kreiran sa idejom da obezbedi kvalitetno prikazivanje vizuelnih sadržaja na svakom displeju, bilo da je u pitanju visoko kvalitetan monitor ili ekran mobilnog telefona.

Bez obzira na ograničenja računara ili brzinu protoka internet veze, tvorci Seadragona obećavaju brzu navigaciju koja neće zavisiti od količine objekata, niti od njihove veličine.

Dokaz tih obećanja stiže u obliku Photosynth-a, najnovijeg softvera za razgledanje fotografija na računaru, koji je baziran na tehnologiji Seadragon-a.

U program se unosi velika kolekcija fotografija sa interneta, na primer crkve Notre Damme u Parizu.

Kao izvor se koristi Flickr, sajt sa brojnim fotografijama, kako profesionalnim, tako i turističkim.

Photosynth analizira fotografije i pronalazi sličnosti, a uklanja sve podatke koji se povremeno pojavljuju (kao što su ljudi).

Kao rezultat se dobija rekonstrukcija Notre Damme-a u 3D prostoru.

Program ostvaruje pristup nekolicini gigabajta fotografija za samo 2-3 sekunde, omogućava razgledanje 3D objekta iz svih uglova, kao i uveličavanje najsitnijih detalja preko celog monitora.

iBar je interaktivni šank koji je moguće instalirati u svaki bar, kafanu ili restoran.

Inteligentni sistem za praćenje detektuje sve objekte u kontaktu sa površinom šanka, a integrisani video bimovi projektuju animirane sadržaje koji su u aktivnoj interakciji sa objektima.

Projekat studenata iz berlinske UDK škole - Tequila Sunset radi na sličnom principu, samo što se na displeju šanka projektuju senke čaša koje se vremenom izdužuju.

Projekat je namenjen ljudima koji, po ulasku u kafanu, gube pojam o vremenu.

Tokom 2007. godine, kompanija Microsoft je prezentovala projekat razvijan još od 2001. pod nazivom Surface.

Suštinski, to je PC integrisan u telo stola, gde su još i projektor i pet infracrvenih kamera koje aktivno prate svaku interakciju korisnika sa displejem smeštenim na površinu stola.

Pored već poznatih tehnologija crtanja ili sviranja dodirima prstiju po displeju, novina stonog računara je interakcija sa realnim objektima koji sa donje strane imaju specijalne bar-kodove.

Dovoljno je staviti foto-aparat na površinu stola da bi se foto i video zapisi iz njegove memorije odmah pojavili na displeju Surface-a.

Fotografiju je onda moguće okrenuti naopako, napisati rukom poruku na poleđini i poslati je mailom.

Ipak, prateće aplikacije, od analiziranja pića u čaši, preko poređenja dva proizvoda kao što su mobilni telefoni, do mogućnosti direktnog plaćanja stolu putem kreditne kartice, uglavnom su usmerene na pružanje konzumentnih usluga.

Verovatno je zbog visoke cene od 10 hiljada dolara, prvobitna namena Surface-a u ugostiteljskom biznisu, kao što su restorani, prodavnice ili hoteli.

No, Microsoft je najavio da se očekuje pad cena u narednih tri do pet godina, kada bi trebalo da počne proizvodnja korisničkih modela.

Računarski i TV ekrani bi mogli strmoglavo da padnu u zaborav ako se dovoljno razvije tehnologija Heliodispleja.

Modifikovani video projektor je patent grupe IO2 Technologies koji projektuje sliku u vazdušnom prostoru.

Video se može emitovati sa bilo kog izvora, TV-a, DVD-a ili računara, koji šalje signal u mali pozadinski projektor, čiji snop svetlosti je fokusiran na nevidljivo polje kondenzovanog vazduha.

To vazdušno polje se održava pomoću uređaja za kondenzaciju koji konstantno pumpa vazduh kroz ventile.

Iako se iz daleka čini da su u pitanju 3D projekcije poput holograma, kada se priđe bliže i pogleda iz profila, postaje jasno je da je u pitanju 2D slika.

Treća generacija Heliodispleja M3i može se putem USB kabla povezati sa PC-em, usled čega nastaje interaktivni, virtuelni displej osetljiv na dodir, koji kao da lebdi u vazduhu.

Pojednostavljena interakcija se izvodi dodirivanjem i pomeranjem plutajućeg displeja.

Sadašnja cena ovog prototipa, iznosi skromnih 20.000 dolara.

Miquel Mora je mladi španski dizajner sa odseka Interaktivnog dizajna londonskog Royal College of Art.

Njegov diplomski rad je revolucionarni projekat pod nazivom Flat Futures, sa podnaslovom Istraživanje Digitalnog Papira.

Dizajner se pita kako je moguće da živimo u papirnoj kulturi, gde je svakodnevni život usko povezan sa objektima od papira, a stalno nas navode ka budućnosti lišenoj hartije.

Nošen idejom da papir ne treba ukinuti, već unaprediti - nastao je ovaj projekat koji proučava novi oblik inteligentnog, digitalnog papira.

Zahvaljujući tehnologiji štampanja elektronike, moguće je kreirati procesore, displeje i baterije na ravnim i fleksibilnim površinama.

Umesto da sadrže tehnologiju unutar sebe, objekti će je nositi na svojoj površini, odnosno tehnologija postaje njihova koža.

Da bi to postigao, Morin rad kombinuje najnovija otkrića iz tehnologije elektronskog mastila i OLED-a.

Miquel Mora je sem e-ink filma, koristio i tehnologiju organskih LED dioda koje su, nasuprot tradicionalnoj elektronici, bazirane na organskim materijalima.

OLED ima izgled 2D panela, sastavljenog od dve elektrode između kojih je tanki film na kome su odštampana organska jedinjenja.

Ovi elektronski uređaji mogu emitovati crvenu, zelenu, plavu ili belu svetlost.

Prototipovi OLED televizora raznih veličina se učestalo pojavljuju na sajmovima tehnike.

OLED tehnologija pretenduje da zameni i tradicionalni način osvetljavanja prostora.

S obzirom da je zapravo u pitanju panel sa odštampanim filmom, svetlost se simultano emituje sa svih strana OLED-a.

Karakteristike su još i fleksibilnost, lakoća i transparentnost.

OLED može da okupa prostoriju difuznom, neusmerenom svetlošću, a da pri tom izvor tog svetla ostane prikriven i neupadljiv.

Na primer, transparentna OLED površina preko prozora bi propuštala sunčevu svetlost preko dana, a uveče bi obezbeđivala fascinantno osvetljenje.

Ali, vratimo se na rad Migela More - Flat Futures.

Pametne samolepljive trake sa naštampanim elektronskim komponentama omogućavaju korisniku da unapredi neki već postojeći proizvod ili da kreira novi.

Na primer, ako su traci pridodati zvučnici, možemo je zalepiti na knjigu i slušati muziku dok čitamo.

Memorijska koverta pamti i usnimava svoje GPS pozicije, tako da kad stigne na odredište, može na mapi utisnutoj na svoju poleđinu da prikaže putanju koju je prešla od kad je poslata.

GPS dokument je kartica koja u interakciji sa papirom ispisuje na njemu podatke i koordinate.

Pametno voće je opcija komuniciranja sa prirodnim plodovima koji bi korisnike preko malih markera obaveštavali o tome da su ostali bez vitamina ili da ih je potrebno oprati pre konzumiranja.

Papirni budilnik se uključuje na vreme podešeno na displeju, a gasi se isključivo gužvanjem.

Japanska kompanija LM3Labs je posvećena izučavanjima tehnologija novih displeja, interaktivnosti i holograma.

Za razliku od svetskih tendencija da se realan svet uglavi u okvir monitora, njihov cilj je da prenesu digitalan svet u realan život.

Za to su potrebne nove vrste displeja, ali još važnije drugačiji metodi interakcije.

Ubiq Window je optička tehnologija upravljanja displejem bez bilo kakvog dodira.

Zahvaljujući inovativnoj tehnologiji svaka ravna površina može da posluži kao interaktivni displej kojim se upravlja slobodnim, prirodnim pokretima prsta ili ruke po vazduhu.

Dakle, interakcija više nije ograničena, sada je podjednako lako upravljati hologramom kao i plazma tv-om, ali je moguće koristiti kao displej i izloge butika, vrata, zidove, vodu ili maglu.

Bilo koji realan objekat koji se nalazi iza staklene površine postaje predmet interakcije.

Samo uperite prstom u odevni predmet u izlogu butika i dobićete sve željene informacije.

Ubiq window je lak za upotrebu i instaliranje i kompatibilan je sa svim vrstama PC aplikacija – od sajtova do igrica.

Tajna ovog otkrića je u asocijaciji optičkih senzora na patentirane matematičke modele korišćenjem tehnologije prepoznavanja oblika.

Budućnost je transparentna!

 

 

 

 

 

en.wikipedia.org/wiki/Display_device

multi-touchscreen.com

en.wikipedia.org/wiki/Jeff_Han

www.apple.com/iphone

livelabs.com/seadragon

en.wikipedia.org/wiki/Photosynth

www.ted.com/index.php/talks/view/id/129

labs.live.com/photosynth

www.i-bar.ch

http://www.digital.udk-berlin.de/en/projects/winter0405/main/bar/tequilas.html

pohflepp.com

microsoft.com/surface

io2technology.com

en.wikipedia.org/wiki/Oled

jonassamson.com

www.ingo-maurer.com

miquelmora.com

lm3labs.com

www.ubiqwindow.jp

Post new comment

CAPTCHA
This question is for testing whether you are a human visitor and to prevent automated spam submissions.

Post new comment

CAPTCHA
This question is for testing whether you are a human visitor and to prevent automated spam submissions.